
O ritmu možemo razmatrati iz različitih uglova, ali prva misao ide u pravcu disanja, otkucaja srca, smene dana i noći i godišnjih doba. Ako se udubimo malo više u temu shvatićemo i prepoznati da je ritam svuda oko nas i u nama. Još su naše bake govorile o tome koliko je važno i značajno da deca, pogotovo mala deca imaju uhodan dnevni ritam (u isto vreme hranjenje, spavanje, kupanje).
Pedagogija ukazuje na potrebu da se detetu školskog uzrasta nametne ritam učenja u isto vreme u toku dana da bi se postizali bolji rezultati, a savremena nauka i dalje dokazuje i ukazuje na značaj uspostavljanja ritama u svakodnevnim aktivnostima i dece i odraslih kod stvaranja navika u funkcionisanju metabolizma,neuroloskih funkcija itd.
Danas dete živi sve više na način da mu je značajno poremećen prirodni ritam. Kada se pozabavimo prosečnom porodicom i malim detetom, sve češće primecujemo poremećen ritam i u porodičnom funkcionisanju, ali i na na nivou dnevnog ritma-deca spavaju manje sati od potrebnog, jedu u hodu bez reda slede aktivnosti, često i brzo se menjaju aktivnosti, unose u svoj psihicki život sadržaje od kojih im zastaje dah, unose preveliku količinu sadržaja, prevelika simulacija nervnog sistema dovodi do
pojave poremećenog ritma i to liči na pojavu kao da samo udišemo, a retko izdisemo.
Deci je potrebno da u toku dana odmore. Dovoljno je da miruju 45 minuta pa da im se organizam obnovi za popodnevni period. Svima je poznata neprijatna nervoza deteta koje nije dovoljno odmorno i naspavano.

Pitamo se – zašto to radimo svojoj deci? I sami često imamo neuravnotezen ritam dana, pun obaveza, usmereni smo na ono što je izvan nas, a ne na ono što je u nama.
Kako možemo pomoći deci da uspostave potreban ritam?
Ritam je osnova dečjeg ali i našeg zdravlja i kvalitetnog svakodnevnog funkcionisanja.
Neki od načina da se vratimo u pravilan ritam mogu biti: slikanje različitim tehnikama koje nam prijaju, boravak u prirodi, boravak pored vode, slušanje umetničke muzike, okružiti dete jednostavnim što prirodnijim stvarima i materijalima i pobrinuti se da dete živi u uhodanom ritmu kada je reč o svakodnevnim aktivnostima – vreme spavanja, ishrana, igranje, učenje, spavanje.
Na kraju, sve je ovo moguće ako smo mi sami, kao roditelji, kadri da budemo dobar model kako se živi u dobrom ritmu.
Majda Miljanović
Stručni saradnik – master pedagog