
Svaka bajka je čarobno ogledalo koje odražava neke aspekte našeg unutrašnjeg sveta. Ona je odlično vaspitno sredstvo. Lekovitost za ljudski rod, dokazana je kroz vekove, a potvrdila ju je i nauka.
Dnevna doza bajke
Bajku je dovoljno čitati ili pripovedati od 10 do 20 minuta dnevno, a može i duže ako dete želi. Svim roditeljima je poznato pitanje: „Mama, je l’ može još jednom?“.
Šta pripovedamo?
Najpre bi deci trebalo čitati Grimove bajke, zatim Narodne bajke, a od pete godine Andersenove bajke. U svakom razdoblju svog razvoja dete uči rešavanje problema pomoću bajki:

Tri praseta – odlaganje potreba
Ivica i Marica – strah od odvajanja, itd.
Važno je da bajka bude narodna, da pruža dubok doživljaj i budi sposobnost zamišljanja. Nikako nisu preporučljive prazno formalne verzije bajki ili crtani film umesto nje jer bajka podstiče kreativno razmišljenje kod dece.
Poželjna atmosfera pripovedanja
Ušuškani kutak u kući ili dečjoj sobi je idealno mesto. Jako je važno da je govor pripovedača tih i da ne oponaša zvukove životinja ili menja glas kada se pojavi drugi lik u bajci. Za početak praktikovanja pripovedanja dobro bi bilo da je uvek na istom mestu. Ako dete još uvek nije otvoreno za aktivno slušanje i upijanje sadržaja, možemo da ih pripremimo na neki od ovih načina: zajedno vezbamo disanje i opuštanje, zagrljaj pre početka magije koju donosi bajka je dobar početak, a nekada je samo dovoljno da legnemo pored deteta i tiho počnemo da pripovedamo.
Ono što obično odrasli rade nakon pročitane bajke deci jeste da postavljaju pitanja, traži se od deteta neko objašnjenje, i slično. Jako je bitno da po završetku pripovedanja bajke nikako ne tražimo komentar niti utisak od deteta, a ni analizu. Poželjno je detetu obezbediti uslove da odigra tu Bajku ili da je nacrta.

I da se vratimo naslovu ZAŠTO su bajke važne za decu:
– Vreme ispunjeno zajednickim uživanjem
– Bogatstvo novog odnosa roditelj – dete
– Mogućnost emotivnog doživljavanja i stvaralačkog izražavanja
– Bogaćenje govora
– Podsticanje radoznalosti i mašte
– Jačanje samopouzdanja i osnaživanje deteta da se izbori sa problemima na koje nailazi.
Najvažniji uslov da dete jednog dana ostvari akademski uspeh je mamino i tatino čitanje knjiga detetu pred spavanje. Ne fleš kartice, ne skupe vanškolske aktivnosti, ne svetleće igračke, telefoni, tableti već pravo roditeljsko čitanje bajki pred spavanje.
Za Ogledalo magazin: Majda Miljanović, psiholog
Pročitajte i: Kako da LAKŠE podneseš PMS?