REČ PSIHOLOGA: Navike kojima štitimo MENTALNO ZDRAVLJE

Mentalno zdravlje uključuje naše psihičko i socijalno blagostanje, a takođe obuhvata emocionalno zdravlje ili sposobnost čoveka da imenuje, obraća se i reguliše svoje emocije. Mnogi faktori igraju ulogu u mentalnom zdravlju, od kojih neke ne možete da „kontrolišete“, kao što su genetika, životna iskustva i porodična istorija. Sposobnost da utičete na svoje mentalno zdravlje veoma je važna jer utiče na celokupno stanje organizma i pravilno funkcionisanje.

Stvaranje navika koje utiču na bolje mentalno zdravlje može da napravi veliku razliku u svakodnevnom životu.

Spavanje 

Kvalitet sna je veoma važan jer poremećen san može da doprinese simptomima lošeg mentalnog zdravlja. Osobe koje su anksiozne i/li depresivne imaju hronične problem sa spavanjem. Da biste dobili dovoljno kvalitetnog sna, pokušajte da izbegavate kofein u drugom delu dana, da se probudite i zaspite u isto vreme svakog dana i pretvorite svoju spavaću sobu u miran, opuštajući prostor bez nereda.

Društveni odnosi 

Prema određenim istraživanjima od depresije nas najviše može zaštititi socijalna povezanost. To ne podrazumeva da morate otići na veliku žurku ili druženje, već može biti dovoljno poveravanje drugoj osobi kako se osećamo, koja će imati vremena da nas sasluša i razume.

Samosaosećanje

Način na koji se odnosimo prema sebi kroz raličite situacije ima veliki uticaj na to opšte, kao i na mentalno zdravlje. Perfekcionizam i samokritičnost mogu biti faktori rizika za anksioznost i depresiju. Zato birajte ne osuđujete sebe, da se ne opravdavate drugim ljudima i bespotrebno objašnjavate. Ne morate da budete savršeni da biste bili prihvaćeni. 

Fizička aktivnost

Verovatno ste odmah pomislili: „Ma nije fizička aktivnost za mene, nikada se nisam bavio/-la sportom i bio/-la u dobroj kondiciji“. Međutim, ako se u obzir uzmu vaše godine i stepen kondicije, i fizička aktivnost tome prilagodi, ona može postati bitan faktor u poboljšanju mentanog zdravlja. Danas su tu i brojna istraživanja koja dokazuju prednosti fizičke aktivnosti za naše psihičko zdravlje. Zapravo, nije ni adekvatno um i telo posmatrati odvojeno – gotovo uvek stanje našeg tela odražavaće se i na našu psihu. Naravno, važi i obrnuto.

Svesnost 

Ljudi najčešće sebe čine nesrećnima kada previše žale za prošlim iskustvima, ljubavima, događajima koje nisu preboleli, ili kada previše brinu o budućnosti. Najveći broj ljudi najmanje živi u sadašnjosti – što dakle znači, da najveći broj ljudi veoma često propušta život. Primenjena pozitivna psihologija propagira vežbanje majndfulnesa, svesne meditacije i vraćanje sadašnjem trenutku, što češće i što posvećenije. Iako je potpuna svesnost neodrživa u svim situacijama, vežbom možemo da se istreniramo da često zaista živimo u sadašnjem trenutku.

PROČITAJTE I: REČ PSIHOLOGA: Postporođajna depresija simptomi i rešenja 

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Scroll to Top