Sve je više food blogova i food blogera na društvenim mrežama, da je na nama samo da skrolamo po Instagramu i pronađemo zanimljive i ukusne recepte.
INTERVJU Septembar 13, 2021 0 796 Dodaj u listu

Međutim, retki su oni profili koji vas na prvi pogled “kupe” svojim vizuelnim identitetom i privuku pažnju na duge staze. Jedan takav je Lenina kuhinjica koji vodi Milena Milanović – Lena, vranjanka sa prebivalištem u Austriji. U nastavku upoznajte našu novu autorku koja će u narednim mesecima podeliti svoju magiju u našem magazinu.
Ko je Lena, gde živi i čime se bavi?
Za one koji me ne poznaju, evo da se predstavim. Ja sam Lena. Rođena sam u Vranju, a odrasla u jednom divnom, mirnom selu. Moje detinjstvo je, slobodno mogu reći, bilo jako uzburkano, ali isto tako puno ljubavi koju sam imala od roditelja i moje seke. Veoma teško mi je pao odlazak, jer je bolno biti udaljen od roditelja. Ali što bi mama rekla: ,,Od sudbine se ne može pobeći“. Već skoro tri godine živim u Austriji, pa mogu reći da je još uvek sve relativno strano za mene. Nalazim se u divnoj državi prelepih manira, kulture, ali sa pomalo hladnim ljudima. Nekada pomislim da i kada normalno pričaju, svađaju se. Pomalo deluju hladno, čini mi se da nemaju onu toplinu na koju sam naučena.
Moja majka mi je uvek govorila da su osećanja nešto najvažnije kod osobe. Ima to nešto što mi ne da da odrastem iako imam 29 godina. Nikada sebe nisam smatrala najpametnijom, najlepšom, a kada bi mi neko dao kompliment, postidela bih se i zacrvenela. Smatram da je duša, kao i osmeh ono što krasi svaku osobu, ono što daje iskonsku i prirodnu lepotu. Čovek bez duše i emocija jeste čovek bez srca, a kada si bez srca onda si siromašan.
Vrlo sam osećajna osoba, sitnica me oraspoloži, sitnica me rastuži. Kada god sam pokušala biti “hladna” i distancirana od ljudi i situacija, osetila bih se jako loše jer ja nisam naučena biti takva – hladna poput stene. Ja sam osoba koja je slaba na suze i plač. Ne mogu gledati tužne ljude, uvek sam tu da budem i KLOVN samo da bude smeha, jer smeh je lek.
Osmeh je moja tabletica sreće. Moram biti iskrena i reći da isto tako ne volim biti u blizini onih ljudi koji zapovedaju, kukaju, patetišu. Sklanjam se od njih. Smatram da nikoga od nas život nije mazio, ni pazio, svako ima neku ranu na duši koju ni jedan hirurg ne može ušiti. To je deo moje prirode, mog bića to sam naprosto JA.
Slobodno mogu reći da sam suviše emotivna osoba sa duhom deteta. Naravno, ne postoji osoba koja je idealna, svi mi imamo svojih mana i vrlina, ali ja baš takvu sebe najviše volim.
U meni su zauvek živeli i živeće HEDONISTA i LJUBAV.
Da li te je možda preseljenje u Austriju inspirisalo da pokreneš svoj Food blog na Instagramu?
Ljubav prema kuvanju javila se vrlo rano, još u perodu detinjstva. Stalno sam posmatrala majku i divila se njenoj umešnosti u kuhinji. Kako bih je dostigla, ali i bila bolja od nje, neprestano sam je zapitkivala i trudila se da upijem svaku reč i svaki njen savet. Zahvaljujući njoj, shvatila sam kako se može najbolje poboljšati ukus nekog jela, kao i to koja se namirnica sa kojom slaže.
Kulinarstvo me je oduvek privlačilo, upravo iz razloga što uvek možeš da stvaraš i kreiraš, ali i spajaš ukuse i osvajaš tuđa nepca.
Pored kuvanja volim i dobru fotografiju. Uglavnom su sva moja jela bila uslikana i čuvana u telefonu sve do momenta dok me sestra nije nagovorila da svoje umeće podelim sa ljudima na instagramu. Kako sam volela da kuvam, ali i napravim dobru fotografiju, to mi je bila strast, pristala sam. Tako je i nastala i čuvena @lenina_kuhinjica. Od tada počinjem aktivno da kuvam i neprestano radim na usavršavanju.

Foto: Instagram
Gde pronalazis inspiraciju za fotografije?
Fotografije su pored recepata od ključnog značaja jer dobra fotografija vredi hiljadu reči. Naravno, postoje brojne tehnike za privlačenje publike, ali pre svega treba biti kreativan.
Sve fotografije koje se nalaze na mom profilu su autorske. Želela sam da @lenina_kuhinjica privuče što veću pažnju ljudi i postane prepoznatljiva.
Trudim se da svaku fotografiju prati tekst koji će biti zanimljiv ciljnoj grupi. S obzirom na to da je za mene kuvanje prvenstveno hobi, trudiću se da i u narednom periodu osluškujem mišljenja mojih pratilaca, uvek budem iskrena, svoja, zanimljiva, kreativna i drugačija.
Želela bih da poručim svim mladim ljudima da nikada ne odustaju od svojih ciljeva, jer su samo oni kreatori svoje sreće i svoje budućnosti.

Foto: Instagram
Znači deo znanja si nasledila od mame, a ova lepota na tanjirima za posluživanje, koja se „očima jede“, je ipak tvoj lični pečat?
Volim da provodim vreme u kuhinji. A kada je o hrani reč, tu svakoga dana stvaram nešto novo. Provedeno vreme je uvek zabavno i kreativno, a krajnjem rezultatu u vidu preusknih jela uvek je teško odoleti.
Vremenom sam shvatila da je slaganje ukusa veoma bitno u kulinarstvu i da samo čitanjem recepata teško možemo doći do idealnog jela.
Kako kuvanje zahteva veliku posvećenost, ljubav, snalažljivost u datim trenucima, mogu slobodno reći da sam brojne recepte i sama osmislila. Pored toga što radim na izradi svojih recepata, volim da isprobavam i recepte moje majke, bake, ali i recepte mojih koleginica.
Isprobane recepte redovno objavljujem na svom instagram profilu naravno zajedno sa instrukcijama kako da teoriju sprovedete u delo.
Rado spremam sva jela koja mi se dopadnu i na taj način stalno proveravam svoje umeće, saznajem neke novine i trudim da budem što bolja u ovom poslu. Uvek podelim sve što mi se dopadne i isprobam. Spremna sam da podržim svačiji talenat kvalitet, trud, rad, posvećenost, snalažljivost, angažovanje, kreativnost, kao i ljubav prema ovom poslu.

Foto: Instagram
Šta više voliš da spremaš slatkiše ili slaniše?
Znate da hrana spaja ljude.
Oduvek sam volela sa spremam hranu za meni drage prijatelje. Njihovo mišljenje je za mene od ključnog značaja, naročito sugestije mog supruga, jer su najiskrenije.
Volim da spremam slaniše, radim sa povrćem, jer se od njega može svašta napraviti, ali za njima ne zaostaju ni meni omiljeni slatkiši.
Kad god sam u potrazi za slatkim zalogajima i novim kulinarskim čarolijama koja će zadovoljiti zahtevna nepca, naše oko se uvek zaustavi na onim receptima kojim ne oduzimaju mnogo vremena, a opet za rezultat imaju poslasticu kojoj je teško odoleti.

Foto: Instagram
U kom smeru se kreće Lenina kuhinjica, možda do neke knjige sa receptima?
Za sada su svi moji planovi vezani za Austriju. Volela bih da otvorim svoj lokal ovde i da neprestano radeći na sebi stvaram neka nova jela, ali ne samo za prijatelje već, u ovom slučaju, za veci broj ljudi. Mogu slobodno reći da je to moj primarni plan koji ću nastojati da ostvarim u narednom periodu.
Takođe se nadam da na ostvarenje ove želje neću dugo čekati i da će ljudi što pre moći da uživaju u neprevaziđenim ukusima brojnih slatkiša, slaniša, kao i keteringa.
Kada je o knjizi reč, da budem iskrena još uvek o tome ne razmišljam. Za sada se trudim da ljudima, koji prate moj rad na instagramu, što bolje dočaram ukus i miris hrane preko fotografija, ali i zagolicam njihova nepca.

Koji je tvoj životni moto?
Verujem da svaki čovek ima neku svoju definiciju života, nešto što ga pokreće, svoju zvezdu vodilju, ali verovatno ćete se složiti sa mnom da je život veoma lep, ali ne i uvek lak. Od kako dođemo na svet, naša borba je u toku. Uvek sam u životu bila veliki borac i shvatala život kao jedan veliki izazov. Kao i svako dete, imala sam neki svoj san, ambiciju, želju, fascinirale su me brojne stvari koje sam težila da ostvarim. Tako sam vođena unutrašnjim glasom i osećajem, koracima pomalo nesigurnim uspela da bez obzira na brojne padove spoznam najsvetliju stranu života. Jer, mi smo krojači svoje sreće i kako mi posmatramo na život, onakvog ćemo i imati.
A kada budemo došli do određenog rezlutata, bilo da je pozitivan ili negativan, trebalo bi da svako od nas izvuče pouku iz toga, da se od svojih uspona i padova nauči za sledeći put i nada pozitivnosti. Kako jedna izreka kaže: ,,Gde ima života, ima i nade’’.
Kada prestaneš da sanjaš, prestaneš da živiš.
Ukoliko ne želite da se jednog dana probudite i zažalite što niste nešto uradili, počnite da sanjate novi san već danas. Verujte da nikada nije kasno za novi početak, novi cilj, novi san. Mi odlučujemo o tome, a ako imate snage za nešto novo – znači da za to ima i vremena.